Pređi na sadržaj

Ponedeljak, 9. novembar 2026. Kikinda 3° 89,7 MHz

Info servis

Knut Flovik Toresen, norveški pisac i istoričar gost Kikinde

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, zajedno sa svojim saradncima, upriličio je prijem u svom kabinetu za Knuta Flovik Toresena, norveškog pisca i istoričara iz Arendala, pored Narvika, koji je takođe i bivši oficir norveških oružanih snaga. Radi se o značajnom norveškom istoričaru koji se bavi ''Krvavim putem" koji je izgrađen radom interniranih Srba među kojima su i Kikinđani, a u naš grad dovodi ga snimanje dela dokumentarnog filma i srpsko-norveškim odnosima u produkciji portala ''Vojvodina uživo".

Piše Objavljeno 2 min čitanja
Knut Flovik Toresen, norveški pisac i istoričar gost Kikinde

Pored ovoga, Toresen je poznat i kao ''Čovek koji je spasao Gračanicu" pošto je tokom pogroma na Kosovu 2004. godine, kao komandant norveškog KFOR-a, uspeo da sačuva Manastir Gračanicu od uništenja od strane albanskih napadača.

-Radi se o čoveku koji više želi da sazna o poslatim Kikinđanima u logore u Norveškoj, uz činjenicu da mu dugujemo veliku zahvalnot za sve što je učinio za srpski narod. Sve više smo svedoci težnje da se uradi revizija istorije i da se od žrtava prave zločinci i obrnuto. Zato je važno da istina izađe na videlo. Deo dokumentarnog filma trebalo bi da pomogne da se o Kikindi više sazna i biće posvećen našim sugrađanima koji su stradali na severu Norveške, a na nama je da nijednu žrtvu ne zaboravimo - poručio je gradonačelnik.

Za svoju hrabrost i odvažnost Toresen je nagrađen Zlatnom medaljom za hrabrost ''Miloš Obilić" koju mu je uručio predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić:

-Duže od 20 godina bavim se istraživanjem zarobljenika iz Drugog svetskog rata koji su sa ovih prostora poslati u logore u Norveškoj. U filmu ćemo govoriti o srpskim zarobljenicima, što će biti drugačija priča jer su se ranije zarobljenici vodili kao partizani ili Jugosloveni. U norveškim logorima umiralo je 80 odsto Srba u strašnim uslovima i tome se mora pričati i to se mora znati jer je procenat smrtnosti bio veći nego u Aušvicu - istakao je Knut Flovik Toresen.

Njegova istraživanja i predavanja značajno su uticala da ovaj deo norveško – srpske istorije ne bude zaboravljen za mlađa pokolenja:

-Mi smo se upoznali sa norveškim istoričarem početkom snimanja našeg dokumentarnog filma, a gospodin Toresen odmah nam je ponudio saradnju. Želja nam je da ispričamo priče koje nisu dobro ispričane i da filmom podsetimo sve na ono što se desilo - dodao je Vanja Đukić, sa portala ''Vojvodina uživo''.

-Nakon što se film prikaže, biće jasnija slika nacionalne pripadnosti zarobljenika poslatih u logore , što do sada nije urađeno. Nažalost, niko nije govorio o delu istorije i nemiloj sudbini koju su prošli Srbi sa čitave teritorije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca - nadovezao se Aleksandar Gajić, istoričar i istraživač, saradnik na projektu.

Pročitajte još

Dodajte Radio AMI na početni ekran

Na iPhone-u i iPad-u aplikacija se dodaje iz Safarija, u tri koraka:

  1. Dodirnite Deli, kvadrat sa strelicom nagore. Na iPhone-u je u donjoj traci ili u meniju •••, na iPad-u gore desno.

  2. Pomerite spisak i izaberite „Dodaj na početni ekran“.

  3. Dodirnite „Dodaj“. Ikona Radio AMI stoji na početnom ekranu i otvara se preko celog ekrana.

U Chrome-u na iPhone-u dugme Deli je desno u adresnoj traci, ostali koraci su isti.

Detaljno uputstvo