Uloga Centra za socijalni rad u postupku razvoda braka

Jedno od značajnih polja rada Centra za socijalni rad je i postupanje u slučajevima razvoda braka. Na ovu temu razgovarali smo sa diplomiranim pedagogom Tanjom Grujić. 

Brak i bračni odnosi uređeni su Porodičnim zakonom, a postupci koji se odnose na ovo polje rada Centra za socijalni rad su: sporazumni razvod, razvod po tužbi, posredovanje u bračnom sporu, poveravanje deteta iz vanbračne zajednice, izmena odluke o poveravanju deteta i modelu viđanja deteta sa roditeljem kojem dete nije povereno, procena podobnsti roditelja na zahtev drugog Centra za socijalni rad i davanje mišljenja sudu u postupcima davanja saglasnosti maloletnika za sklapanje braka. 

–Kod sporazumnog braka supružnici postignu dogovor oko vršenja roditeljskog prava i deobi zajedničke imovine. Razvod braka po tužbi može da pokrene jedan od supružnika, i u tom slučaju najčešće nije prethodno postignut dogovor oko prava nad detetom, zajedničkoj imovini, visini alimentacije i modelu viđenja deteta nakon razvoda braka – kaže diplomirani pedagog Tanja Grujić, zaposlena u Centru za socijalni rad. 

U slučaju prekida zajednice supružnika, oni se najčešće obrate sudu tako što pokrenu tužbu za razvod ili poveravanje dece nakon razvoda. Sud nakon toga Centru za socijalni rad dostavlja tužbu i ostalu dokumentaciju. 

–Kada je u pitanju poveravanje dece iz vanbračne zajednice važno je naglasiti da je postupak jednak kao i u pitanju braćne zajednice. Kada Centar dobije dopis od suda da je pokrenut postupak, zakaže se razgovor sa supružnicima, zajednički ili individualan, a nakon toga obavi se terenska poseta porodicama. Ukoliko se proceni da je potrebno još podataka da bi se dogovorilo sudu, Centar tada obavlja razgovor i sa srodnicima i sa drugim institucijama – objašnjava Grujić. 

Stručni radnici Centra za socijalni rad razgovaraju i sa decom čiji se roditelji razvode. Dete sa navršenih 10 godina ima pravo da izrazi svoje mišljenje o postupku koji se vodi pred sudom, pri čemu se razgovor prilagodi individualnim potrebama, sposobnostima i uzrasnih karakteristika deteta. Deca starija od 15 godina mogu da se izajsne sa kojim roditeljem žele da žive i po kom modelu žele da viđaju drugog roditelja. Takođe, razgovori se obavljaju i sa mlađom decom, kada su oni prilagođeni uzrastu deteta i njegovim individualnim specifičnostima.