Medijacija kao alternativan način rešavanja sporova
Centar za socijalni rad u Kikindi primenjuje medijaciju kao alternativan način rešavanja sporova od 2015. godine. Na početku primene broj slučajeva bio je pet na godišnjem nivou, a do danas se taj broj povećao.

Medijacija predstavlja postupak u kojem strane dobrovoljno nastoje da putem komunikacije i pregovaranja, uz pomoć posrednika, dođu do obostrano prihvatljivog i najcelishodnijeg rešenja. Ovaj metod se u svetu primenjuje još od polovine prošlog veka, a u poslednje vreme se i u našoj zemlji radi na tome da se što veći broj sudskih sporova okonča medijacijom.
Aleksandra Čolić Vlajnić, diplomirani pravnik i porodični medijator u Centru za socijalni rad u Kikindi, kaže za naš radio da se medijacija odnosno posredovanje primenjuje u spornim odnosima u kojima strane mogu slobodno da raspolažu svojim zahtevima, ukoliko zakonom nije propisana isključiva nadležnost suda ili nekog drugog organa.
–Sud ili drugi organ, koji je u skladu sa zakonom obavezan da strankama ukaže na mogućnost primene posredovanja, dužan je da pruži sve potrebne informacije u cilju potpune obaveštenosti stranaka o mogućnosti posredovanja – kaže Čolić Vlajnić.

Naša sagovornica kaže da je ovaj metod trenutno u fokusu pažnje u našoj zemlji, jer je to i jedan od uslova ulaska u Evropsku uniju i otvaranje poglavlja koje se tiče pravosuđa. Iz tog razloga, dinamika uvođnja medijacija kao postupka je ubrzana, i od juna 2018. godine svi sudovi su bili u obavezi da postave info pulteve i obezbede lice koje će pružati podršku i dodatna objašnjenja, i upoznavati stranke sa posredovanjem. Aleksandra Čolić Vlajnić kaže da obeležje medijacije predstavlja pre svega dobrovoljnost:
–Važno je da obe strane u postupak uđu dobrovoljno i u njemu učestvuju do okončanja, ali su slobodni i da iz tog postupka izađu i sporni odnos reše pred nadležnim organima. Strane su ravnopravne u celom postupku, a podaci do kojih se dođe u procesu medijacije su poverljivi, i oni se ne mogu koristiti u drugim postupcima, osim ako se stranke ne slože.
Pozitivne strane medijacije su to što se rešava u kratkom roku, postupak je brži, ishod odgovara obema stranama i postupak je jeftiniji. Posredovanje je moguće primeniti u imovinsko-pravnim sporovima, upravnim stvarima, sporovima iz oblasti zaštite životne sredine, potrošačkim, privrednim i porodičnim sporovima, u kojima se i najčešće primenjuje kod nas. Najveći broj slučajeva je u postupcima u kojima je razvod u toku, ili je okončan ali se naknadno javio problem po pitanju održavanja ličnih odnosa deteta sa roditeljem sa kojim ne živi.
–Trudimo se da naše sesije ne traju dugo, što je i zakonom o posredovanju predviđeno. Prva faza podrazumeva upoznavanje, i međusobno i sa postupkom, a nakon toga se fokusiramo na decu i tražimo od njih da se izjasne po tom pitanju i definišemo probleme. Sve radimo na zajedničkim sastancima, ali imamo mogućnost i da obavljamo individualne razgovore sa stranama. Kada kalsifikujemo sporne teme, utvrđujemo moguće rešenje, a na kraju se finalizira sporazumom u pisanom formi koji mora biti prihvatljiv, održiv i pravičan – kaže Čolić Vlajnić.

Centar za socijalni rad u Kikindi je protekle dve godine ovu uslugu pružao van radnog vremena. Medijaciju je, kao značajan korak u rešavanju spornih situacija prepoznala i lokalna samouprava, koja je ovu uslugu i finansirala.
Svi građani koji bi želeli svoje sporne situacije da reše na ovaj način, mogu da se jave Centru za socijalni rad na broj telefona 421 169.


