Dan oslobođenja Kikinde: Jedan od najznačajnijih datuma u istoriji grada
Povodom obeležavanja 79. godišnjice oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu, položeni su venci na Spomenik žrtvama fašizma od 1941. do 1945. godine. Događaju su prisustvovali predstavnici Gradske uprave, SUBNOR-a, boračkih organizacija, Vojske Srbije, Ministarstva odbrane, Policije i Ambasade Ruske Federacije.
Velikokikindski partizanski odred je zahvaljujući velikoj podršci Crvene armije, koja je nezaustavljivo išla ka Nemačkoj, oslobodio naš grad 6. oktobra 1944, čime je završeno jedno od najmračnijih doba u našoj istoriji. Jovo Baroševčić, potpredsednik SUBNOR-a Srbije i predsednik pokrajinskog odbora SUBNOR-a poručio je da je šesti oktobar dan slobode:
–Kikinda je uvek bila revolucionarana i uspela je da se suprotstavi najvećem zlu, fašizmu i nacizmu. U tome su joj, na današnji dan, pomogle jedinice Sovjetskog saveza, zahvaljujući kojima su prekinute agonija i mračna prošlost – podsetio je Baroševčić.
Današnji datum jedan od najznačajnijih u istoriji Kikinde, a naš grad nastavlja tradiciju obeležavanja 6. oktobra kako se ne bi zaboravili hrabri borci koji su dali živote za slobodu:
–Građani Kikinde dali su svoj doprinos oslobođenju od fašističkog zla, boreći se na razlićite načine protiv okupatora i njihovih saradnika. Njihove žrtve nikada nećemo zaboraviti, a njihova hrabrost mora da bude pouka svim naraštajima. Ne smemo zaboraviti ni veliku hrabrost Sovjetske armije, koja je učestvovala u oslobođenju našeg grada – rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.
Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada, istakao je da šesti oktobar predstavlja novo poglavlje u istoriji našeg grada:
–Velike žrtve su podnete od 1941. do 1945. da bi Kikinda i Srbija bile slobodne i da bi nastavile da se razvijaju i napreduju. Ti ljudi su dali svoje živote kako bismo mi danas živeli u slobodi i trebalo bi da se ugledamo na njih oko mnogih stvari. U ovim izazovnim vremenima su nam neophodni jedinstvo, sabornost i zajedništvo – nadovezao se Bogdan.
Spomenik žrtvama fašizma podignut je 1961. godine, kao prvi apstraktni spomenik na području bivše Jugoslavije.