Dr Branislav Hačko u „Ami vas pita“ o važnosti vakcinacije

Pandemija koronavirusa traje već skoro dve godine, a prema rečima dr Branislava Hačka, specijaliste socijalne medicine, zaposlenog u Zavodu za javno zdravlje Kikinda, ona se može kontrolisati imunizacijom, odnosno stvaranjem visokog procenta stanovnika sa antitelima protiv određenog uzročnika:

Imunizacija se postiže vakcinacijom. Poslednjih meseci sprovodimo akciju po školama i privrednim društvima, kako bismo ljudima dali dovoljno informacija o tome zašto je potrebno da se vakcinišu. Prema Zakonu o pravima pacijenta, svaka zdravstvena intervencija, pa i vakcinacija, podrazumeva da pacijent bude upoznat sa svim rizicima, mogućim komplikacijama i neželjenim reakcijama. Naša obaveza je da informišemo stanovništvo i to je razlog naših interaktivnih predavanja – rekao je dr Hačko. 

Naš sagovornik napominje da vakcinacija nije čarobni štapić koji će rešiti sve probleme. Da bi se postigao kolektivni imunitet i da bi 85 posto stanovništva imalo antitela neophodno je imunizaciju sprovesti brzo:

Ovaj virus sklon je mutacijama i menja svoju genetsku strukturu. Bilo bi logično da svaka naredna mutacija slabi virus, ali to ovde nije slučaj. Sreća u nesreći je što je smrtnost u našoj zemlji još uvek relativno niska, iznosi ispod 1 posto. Propustili smo šansu koju smo imali, letos kada je aktivnost virusa bila nešto slabija, trebalo je brzo da vakcinišemo veliki procenat stanovništva. Na taj način trebalo je da steknemo kolektivni imunitet. Ta prilika je, uslovno rečeno propuštena i virus je virulentniji, a naša obaveza je, uz epidemiološke mere, da povećamo obuhvat vakcinisanih. 

Prema poslednjim podacima, dve doze vakcine u Kikindi je primila 25 301 osoba, samo prvu dozu primilo je njih 1 118, a treću 12 970. Prema rečima dr Hačka, naš grad malo odskače od republičkog proseka, ali smo daleko od kolektivnog imuniteta. Posle dve godine iskustva sa koronavirusom, benefit vakcinacije ogleda se prvenstveno u težini kliničke slike:

Sve studije pokazuju da kompletno vakcinisani imaju višestruko manji rizik od teške kliničke slike i smrtnog ishoda. Efikasnost vakcina koje su dostupne kod nas iznosi između 70 do 90 posto, što znači da od 100 vakcinisanih 10 do 30 njih neće razviti imuni odgovor. Različite su platforme vakcina i njihov odgovor na mutacije ponekad nije adekvatan. Epidemiolozi zato smatraju da je trebalo brzo da se vakcinišemo kako bismo izbegli mutacije i stvorili kolektivan imunitet. 

Dr Hačko ističe da je veoma važno da dobiju dovoljno informacija, ali da to budu uvek budu argumenti struke, nauke i validne informacije da bi se mogla doneti dobra odluka u smislu vakcinacije, izbora vakcina kao i svega onoga što ljude plaši:

Kao lekar sa licencom i kao magistar medicinskih nauka, mogu da kažem da mitovi o nebezbednosti vakcina u naučnom smislu ne postoje. Niko ne ekperimentiše, niko ne želi zlo narodu i struka je jedinstvena u tome da ljudi treba da se vakcinišu. Koriste se samo sertifikovane vakcine i sve koje su prisutne u Srbiji i našem gradu su testirane, odobrene i bezbedne za stanovništvo.  

error: Content is protected !!