Intervju nedelje – Dr Boban Vasić
Dr Boban Vasić specijalista psihijatrije, načelnik odeljenja za demenciju od 2015. u Specijalnoj bolnici „Sveti Vračevi“, rad sa pacijentima u stacionaru , u centru za mentalno zdravlje radi od njegovog osnivanja kao psihijatar, ambulantno – konsulktativne preglede i psihoterapiju.
Da li je stres zaista nešto što i te kako utiče na sve nas, da li je ustvari on tihi ubica 21. veka?
Jeste stres tihi ubica, bio je tihi ubica i 20 veka. Stres je reakcija organizma na određene promene u spoljašnjoj sredini, tačnije na određene događaje…Tako da dobra informacija u svemu tome jeste što je stres, ne ono što ga izaziva nego ono što mi osećamo povodom određenih događanja oko nas, to znači da mi taj deo priče možemo i da menjamo. Stres je svuda oko nas, mi stres ne možemo da izbegnemo, ostaje nam da menjamo naše ponašanje, naše mišljenje u odnosu na ono što se desilo oko nas.
Stres niskog intenziteta, koji dugo traje i permanentan je mnogo je opasniji nego onaj stres koji je jak i kratkotrajan. Po nekim podacima od 75 čak do 90 posto svih bolesti povezano je sa stresom.
Sta je to sto mi treba da uradimo da se koliko toliko izborimo sa stresom, koje navike treba menjati?
U svakodnevnim navikama, treba menjati navike!!! Ono što treba da promenimo jeste da to što hoćemo da menjamo trebamo da krenemo od danas, a ne od sutra. Mnoge navikre treba da promenimo… pušenje, alkohol…. one nam neće smanjiti stres, njima samo povećavamo stres i smanjujemo otpornost organizma na stres.
Organizam ima svoje mehanizme koje upotrebljava u određenim situacijama i kad dođe do situacija da se odbrambeni mehanizmi iscrpe dolazi do slamanja svih tih mehanizama i javlja se bolest.
Te psihosomatske bolesti su jako česte. Neke od tih bolesti su bronhijalna asma, zeludacne tegobe, čir na zeludcu, sve dermatološke bolesti, čak i kancer i prehlada posredno je uzrokovana stresom koji obara imuno sistem.
Moja preporuka je da se ljudi trude da žive zdravim životom, da se hrane zdravije, što više fizičke aktivnosti, da se vise druže, a manje vremena provode za kompijuterom, manje negativnih ljudi oko sebe da nekako ojačamo sebe i svoju okolinu da bi mogli da budemo otporniji za nove zadatke.
Koliko je bitna uloga porodice?
Uloga porodice je jako bitna. Ako čovek nema mir u porodici, njemu ne može da bude dobro. Važno je međusobno poštovanje, tolerancija…
Razmislite dva puta pre nego što nešto kažete. Reči mogu mnogo da bole.
Da li smo zapostavili prave vrednosti?
U današnje vreme su porodične vrednosti jako poremećene, ceo sistem vrednosti je poremećen. Porodica kao osnovna gradivna jedinica svakog društva nam se urušila. To je ono što nije dobro. Neuroze su je jedan segment psihijatrijskih bolesti, koje nastaju već od ranog detinjstva. Kada se ličost ne formira kako treba,a ne formira se, zato što se mozda formira u nekoj disfunkcionalnoj porodici. Važna je uloga svih u odrastanju jedne mlade osobe, ako se ne odradi na pravi način dolazi do disfunkcije porodice.
Da li se pomerila granica demencije?
Od kad ja radim nije bilo većih promena. Kod same alchajmerove demencije veliku ulogu ima genetika. Jeste malo spušten prag, kad počne demencija da se javlja . Zapravo po nekim novim podacima , demencija počinje da se javlja deset do petnaesrt godina pre nego sto se prvi simptomi pojave.
Da li je praznična euforija pozitivan stres koji nas uskoro čeka?
Jeste, to nama treba!
Da li treba da se pazimo od hladnoće ili da vise borvimo na svežem vazduhu?
Ne treba se čuvati hladnoce, što više šetajte!!!!
Koliko je osmeh bitan?
Osmeh dusu leči!!!