Tradicionalno paljenje badnjaka
Badnji dan, koji se po julijanskom kalendaru obeležava danas, 6. januara, poslednji je dan četrdesetodnevnog posta i uvod u jedan od najvećih hrišćanskih praznika, Božić. Nakon liturgije u hramovima Svetog Nikole i Svetih Kozme i Damjana vernici su mogli da uzmu osveštane badnjake, a u popodnevnim satima upriličeno je i tradicionalno paljenje badnjaka.
Badnjak se svečano loži u znak sećanja na vatru, koju su po narodnom predanju vitlejemski pastiri naložili u pećini u kojoj se rodio Isus Hristos, da bi ogrejali božansko novorođenče i njegovu majku. Badnjak takođe simboliše krst na kome je Hristos raspet, pri čemu toplina vatre simbolizuje spasenje za ljudski rod koje je, po hrišćanskom verovanju, omogućeno Hristovim raspećem. Badnjak preko dana stoji napolju, a uveče, pred večeru, unosi se u kuću uz ritual. Kada ga domaćin unosi u kuću, zajedno sa slamom, domaćica ga posipa žitom, a domaćin ga stavlja uz ognjište.
U četvrtak, 7. januara biće služena Božićna liturgija, a vernici koji su postili moći će da se pričeste. Zbog epidemiološke situacije izostaće deljenje česnice.