Počeli nekršteni dani, muzika i smeh oteraće zle sile
Dani od Božića do Bogojavljenja nazivaju se nekršteni dani, a dani od Bogojavljenja, od kojih je prvi Jovanjdan, do Uskršnjih poklada nazivaju se kršteni.
Zbog toga je u narodu ostalo verovanje da se krštenje i venčanje mogu obavljati tek od Jovanjdana nadalje, od Dana kumstva, pobratimstva i prijateljstva, a ne valja se, kaže narod, to raditi u nekrštene dane.
Za Jovanjdan koji se slavi 20. januara ne postoje posebni običaji osim, uz rezanja kolača i osveštanja kuće vernika koji slave ovaj dan, pranja ikone. Na ovaj dan su se ikone iznosile iz kuća, posle jutrenja, na reku, kanal, bunar i umivale su se, uslovno rečeno, brisale krpom pokvašenom tom vodom.
Tokom nekrštenih dana, od Božića do Bogojavljenja – koje je uvek 19. januara, mrsni su dani. Mrsi se i sredom i petkom, ali se dan uoči Bogojavljenja, na Krstovdan, posti ma koji dan bio.
Prema verovanju, nekrštani dani nisu dobro vreme za rađanje – veruje se da će dete koje dođe na svet između Božića i Bogojavljenja biti bolešljivo i nesrećno.
Veruje se da će buka, muzika i smeh oterati zle sile, zato su ovom perioda poželjna druženja i porodična okupljanja.
Izvor: mondo.rs